Prosečna mesečna zarada u Srbiji, prema poslednjoj statistici, zaustavila se na 384 evra. Ovaj podatak pokazuje da naše zarade konstantno, već duži period, realno opadaju, a takođe i sve više zaostaju za platama u regionu.Na primer, zaposleni u susednoj Hrvatskoj na kraju meseca dobiju gotovo duplo više novca nego mi, tamo je prosečna plata "dogurala" do 730 evra. Od zemalja iz regiona "najdeblje koverte" i dalje imaju Slovenci, koji mesečno prihoduju po 970 evra.
Presečna mesečna zarada u Srbiji, prema poslednjoj statistici, zaustavila se na 384 evra. Ovaj podatak pokazuje da naše zarade konstantno, već duži period, realno opadaju, a takođe i sve više zaostaju za platama u regionu.
Na primer, zaposleni u susednoj Hrvatskoj na kraju meseca dobiju gotovo duplo više novca nego mi, tamo je prosečna plata "dogurala" do 730 evra. Od zemalja iz regiona "najdeblje koverte" i dalje imaju Slovenci, koji mesečno prihoduju po 970 evra. Prosečna plata u Crnoj Gori je 480 evra, a u Bosni i Hercegovini 450. Iza nas su tek nešto malo Makedonci sa mesečnim prosekom od oko 340 evra.
- Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Srbiji u maju ove godine iznosila je 44.184 dinara - kažu u Republičkom zavodu za statistiku. - U poređenju sa prosečnom zaradom isplaćenom u aprilu, manja je za 3,7 odsto.
Toliko zaostajanje naših zarada za platama u regionu, prema oceni ekonomiste Danila Šukovića, rezultat je slabosti naše ekonomije i društva u celini i naročito nespremnosti da se prave ekonomske reforme i izgradnja institucija sprovedu u život.
- Činjenica je i da nismo društvo sa otvorenom tržišnom privredom, što nas je uz sve pomenuto dovelo u situaciju da nam standard permanentno i rapidno opada - kaže Danilo Šuković.
- Kada se ima u vidu i činjenica da nam je dinar precenjen u odnosnu na evro, što potvrđuju podaci o trgovinskom i platnom deficitu, realno je očekivati da će nam zarade izražene u evrima i dalje opadati.
Uz prosečnu platu koja je među najnižim u regionu, kod nas je problem i sa mimimalnom zaradom, ukazuje za "Novosti" Ranka Savić, predsednica ASNS:
- Minimalna zarada kod nas je ubedljivo najniža. Sve zemlje okruženja imaju veći minimalac, te se Srbija može uporediti samo sa nerazvijenim afričkim državama. Više od dve godine, minimalna zarada nije uvećana, niti usklađena sa porastom troškova života. U regionu, po ovim parametrima, Srbija je na najnižoj lestvici i s obzirom na ogroman budžetski deficit, stanje industrije, veliku opterećenost i nelikvidnost privrede - neće nam skoro biti bolje.
Predsednica ASNS dodaje da će početkom primene solidarnog poreza od 10 odsto, visina srpskih zarada još više biti udaljena od zarada radnika u regionu. Usvajanjem novog Zakona o radu, dodatno će biti umanjene zarade zaposlenih, smatra Ranka Savić.
Isplate na crno
Kada se govori da su plate u privatnom sektoru znatno niže nego u državnom, valja imati u vidu i jednu veliku rezervu. Jer, u privatnom sektoru veliki deo zarada se isplaćuje na crno.
- Prijavljuju se minimalne zarade i na njih plaćaju porezi i doprinosi, a ostali deo se isplaćuje mimo oficijelnih novčanih tokova - objašnjava Danilo Šuković.
- Pored toga mnogi radnici, naročito sezonska radna snaga, zapošljavaju se a da se ne prijavljuju, radi se o tipičnoj sivoj ekonomiji. Naravno da su porezi i doprinosi na zarade niži, manja bi bila i siva ekonomija u ovoj oblasti.
Ko se ne žali
Kada bi svi u Srbiji zarađivali kao i trenutno najbolje plaćeni radnici u uslužnim delatnostima i rudarstvu, sa prosekom od 147.051 dinar, ne bi se niko žalio na standard i tražio posao u inostranstvu. Sa vanprosečnim primanjima su i naftaši, koji za mesec dana zarade bezmalo tri republička proseka, odnosno oko 115.000 dinara. Istovremeno, najtanje koverte su kod zaposlenih u preradi drveta, sa prosekom od 21.851 dinar. Po 2.000 dinara više zaradili su zaposleni u putničkim agencijama i tur-operateri, prosečno u njihovoj koverti je 23.014 dinara.